Pregled po oznaci: Marija Dragićević

Konačno oslobođenje


 Rijeka u meni  budi  mir  i spokoj Zato  joj se iznova vraćam. Protiče, šumi,  Ponekad jeca pred naletima vjetra Kao i ja kad me zvijeri pronađu i opkole Otkrivamo tajne jedna drugoj Nalazimo  utjehu. A  ti  i ja – suprotni polovi. Dvije  strane  svijeta. U stalnoj potrazi jedna za drugom. Nikad sastavljene. Tako blizu a miljama daleko. Na  tu sam…

nastavi čitanje »

Igra svjetla i tame


Stvarnost i snovi se prepliću. Više ne mogu da raspoznam gdje počinje jedno, a prestaje drugo. Već dugo postoje – baš takvi izmiješani. Nema jasne slike. Magla, opsjena, iluzija. Baloni od sapunice koji nestanu u treptaju oka. Ukus olova na usnama nakon konačnog buđenja. U grudima oštar bol, ubrzani otkucaji. Ponestaje mi vazduha, samo želim da prestane. Zar ni ovaj…

nastavi čitanje »

Vrijeme između nas


Jedino ostaje tišina. Roj neizgovorenih riječi. Gdje ću s njima? Kome da uputim sve ono što sam htjela , smjela Tebi – samo jednom A željela nebrojeno puta? I kad ponestane snage, vazduha, smisla Još uvijek postojiš Ti. Vrijeme prošlo – samo kroz maglu vidljivo. Ipak daje mi neopisivu radost. Izvor je sa kojeg pijem U ovoj praznini i pustoši…

nastavi čitanje »